Da li se DVO isplaćuje naknada za prekovremeni rad i ako se isplaćuje po kojim kriterijima. Odnosno u kojim se slučajevima se može isplatiti prekovremeni rad.
1. Pravo na uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad djelatnim vojnim osobama, regulirano je člankom 97. Zakona o službi u Oružanim snagama RH (NN 33/02, 58/02, 175/03 i 136/04).
2. Stavkom 1. spomenutog članka propisano je da rad dulji od punog radnog vremena (u daljnjem tekstu (prekovremeni rad) djelatna vojna osoba, službenik i namještenik obvezan je obavljati:
- kad su zapovjeđene mjere pripravnosti
- u slučaju uzbune u vojnoj postrojbi
- tijekom vojne vježbe
- tijekom elementarnih nepogoda i drugih opasnosti,
- tijekom dežurstva ili slične dužnosti u zapovjedništvu, postrojbi ili ustanovi
3. Stavkom 2. propisano je da se na rad iz stavka 1. ovog članka ne primjenjuju vremenska ograničenja propisana općim propisima.
4. Stavkom 3. propisano je da su prekovremeni rad djelatne vojne osobe, službenici i namještenici obvezni obavljati zbog drugih neodgodivih poslova čije bi prekidanje dovelo do štetnih posljedica.
5. Stavkom 4. propisano je da rad iz stavka 3. ovoga članka može trajati najdulje 30 radnih dana tijekom kalendarske godine.
6. Stavkom 5. propisano je da djelatnoj vojnoj osobi, službeniku i namješteniku pripada povećana plaća za prekovremeni rad pod uvjetima i u iznosu koji su uređeni općim propisima.
7. Stavkom 6. propisano je da se pravo na povećanu plaću za prekovremeni rad ne ostvaruje ako je moguće organizirati preraspodjelu radnog vremena te ako je dežurstvo kao poseban uvjet rada vezano za kontinuirano obavljanje poslova i zadaća.
8. Člankom 41. stavcima 1. i 2. Zakona o radu (NN.137/04) iz razloga sprječavanja zlouporabe prekovremenog rada propisana su i određena ograničenja o kojima poslodavac mora voditi računa, budući da prekovremeni rad duži od propisanog može negativno utjecati na zdravlje radnika i njegovu radnu sposobnost.
9. Stavkom 1. spomenutog članka propisano je da prekovremeni rad može trajati najviše 10 sati tjedno.
10. Stavkom 2. su propisana određena ograničenja obzirom na kontinuitet obavljanja prekovremenog rada. Ako prekovremeni rad određenog radnika traje duže od 4 tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenog poslodavca prelazi 10% ukupnog radnog vremena u određenome mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.
Obračun i isplatu prekovremenog rada djelatnim vojnim osobama Financijska služba Uprave za financije i proračun MORH-a obavlja na temelju naloga za prekovremeni rad i iskazanih sati prisutnosti na radu u mjesečnim Evidencijama o korištenju radnog vremena, potpisanih i ovjerenih od strane nadležnih zapovjednika, odnosno čelnika ustrojstvenih jedinica Ministarstva obrane i oružanih snaga RH.
Koje su nastale promjene u vezi s izvršavanjem vojne obveze, posebice s obvezom služenja vojnoga roka?
Izmjenama i dopunama Zakona o obrani, te donošenjem od Hrvatskog sabora Odluke o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka od 1. siječnja 2008., novaci se više ne pozivaju na obvezu služenja vojnog roka, što podrazumijeva da se ne pozivaju ni na civilno služenje.
No, osobe koje žele, mogu se prijaviti za dragovoljno služenje vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navršavaju 30 godina života, a isto je omogućeno i ženama. U skladu s time novaci se više ne pozivaju ni na zdravstvene preglede i novačenje, te je ostala samo obveza svih novaka da se u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života upišu u vojnu evidenciju.
Što navedene promjene znače za hrvatske državljane u inozemstvu?
To znači da su hrvatski državljani koji su rođeni u inozemstvu ili su otišli na boravak u inozemstvo prije nastanka novačke obveze i dalje dužni u kalendarskoj godini u kojoj navršavaju 18 godina života prijaviti se mjerodavnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu radi upisa u vojnu evidenciju. Takve osobe neće se pozivati na služenje vojnog roka, zdravstvene preglede i novačenje, no, ako žele, mogu se u diplomatskoj misiji, odnosno u konzularnom uredu prijaviti za dragovoljno služenje vojnoga roka. Naime, ako se jave na dobrovoljno služenje vojnog roka, mogu konzumirati pravo koje će im možda biti zanimljivo i otvara im mogućnost za zaposlenje u nekim od državnih institucija, odnosno zaposlenja u nekoliko sustava vojne obrane, ako su prošli određenu selekciju. Dakle otvorene su velike mogućnosti i izazovi, no oni su ponajprije ostvarivi nakon upisa u vojnu evidenciju, odnosno nakon prijave u drobrovoljno služenje vojnog roka.
Odredba zamrzavanja vojnog roka traje sve do opoziva te odluke uz odluku Vlade i Sabora, u slučaju neposredne ratne opasnosti, rata i sličnoga, kada opet počinje funkcionirati Zakon o općoj vojnoj obvezi.
STIPENDIRANJE KROZ PROGRAM "KADET"?
Natječaj za stipendiranje studenta od 1. godine studija u statusu kadeta, za stjecanje visoke stručne spreme, od školske godine 2005/2006 na Sveučilištu u Zagrebu i Sveučilištu u Splitu, Ministarstvo obrane Republike Hrvatske raspisalo 14. siječnja 2005. godine.
Zainteresirani kandidat za kadeta treba udovoljiti svim propisanim uvjetima natječaja te dostaviti navedene potrebite dokumente svome Uredu za obranu
Članak 3. Ugovora o školovanju-stipendiranju, u statusu kadeta Oružanih snaga Republike Hrvatske, obvezuje kadeta na ostanak u Oružanim snagama Republike Hrvatske najmanje 10 godina, nakon završenog školovanja, od datuma prijama u djelatnu vojnu službu.
Kadeti preko ljeta imaju obvezu polagati ispite na fakultetu u propisnim ispitnim rokovima, te paralelno pohađati kampove u trajanju nekoliko tjedana radi svladavanja temeljnih znanja i vještina vojnika
Sukladno članku 4. Ugovora o školovanju-stipendiranju, u statusu kadeta Oružanih snaga, za stjecanje visokog obrazovanja, u slučaju prekida školovanja, ako je do toga došlo zbog namjere ili krajnje nepažnje kadeta ili u slučaju raskida Ugovora zbog nepridržavanja propisa ili ako kadet poslije završetka školovanja ne stupi u djelatnu službu, odnosno prijevremeno raskine djelatnu vojnu službu u Oružanim snagama Republike Hrvatske, obvezan je nadoknaditi troškove školovanja i štetu koja je time pričinjena Oružanim snagama sa zakonskim zateznim kamatama od dana plaćanja troškova školovanja, odnosno nastanka štete.
