NATO SAMIT U RIGI 28. - 29. STUDENI 2006.
Samit u Rigi je donio niz važnih odluka u području operacija, partnerstva i jačanja suradnje s kontaktnim državama. Za Hrvatsku je najvažnija iskazana spremnost Saveza da na sljedećem samitu budu pozvane članice kandidati koje zadovolje uvjete članstva. Time je Hrvatska po prvi put dobila jasan vremenski okvir za članstvo. Pozdravlja se puna suradnja RH s Haškim sudom te znatan napredak u provedbi političkih, gospodarskih i obrambenih reformi, te vladavine prava. Ukazano je na potrebu za snažnijom javnom potporom članstvu.
Operacija ISAF je označena kao prioritetna zadaća Saveza, pri čemu je najavljen sveobuhvatni napor u stabilizaciji Afganistana uključujući nevojna sredstva, a članice i partneri su pozvani na snažnije sudjelovanje.
Bitna sastavnica samita je odluka o započinjaju reforme partnerstva, te poglavito jačanju suradnje s kontakt zemljama koje nisu članice ali značajno sudjeluju u NATO operacijama. Najavljeno je i povečavanje intenziteta suradnje s članicama Mediteranskog dijaloga i Istanbulske inicijative za suradnju. Politika partnerstva, dijaloga i suradnje temelj je za ostvarenje zadaća i ciljeva Saveza.
Proglašena je puna operativna sposobnost NATO-ovih snaga za brzi odgovor (NATO Response Force - NRF) snage 25.000 vojnika. Donesena je odluka o zajedničkoj nabavi tri transportna zrakoplova kojima se planira riješiti problem nedostatka sposobnosti strategijskog prijevoza.
Čelnici država na samitu su usvojili Sveobuhvatne političke smjernice, koje predstavljaju okvir za daljnju transformaciju Saveza identificirajući prioritete u izgradnji sposobnosti za suprostavljanje suvremenim prijetnjama i rizicima.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija dobili su pozivnice za priključenje programu Partnerstvo za mir s namjerom daljnje stabilizacije prilika u regiji.
Potvrđena je namjera za poboljšanjem strateškog partnerstva s Europskom Unijom s kojom NATO dijeli zajednički sustav vrijednosti i interese.
Završno je potvrđena važnost transatlantske veze između Sjeverne Amerike i Europe i predanost daljnjoj transformaciji Saveza. Najavljeno je kako će sljedeći samit biti u proljeće 2008.
22. veljače 2005. Brisel
Samit u Briselu potvdio je trajnost euroatlantske poveznice ustrajući na zajedničkim vrijednostima i sustavu kolektivne sigurnosti koji ćine okosnicu Saveza.
Dana je podrška afganistanskom narodu u procesu izgradnje demokratskog poretka. Operacija ISAF proširena je na zapadni dio Afganistana pri čemu je odobreno upućivanje dodatnih snaga u potpori provedbe nacionalnih izbora. Stvorene su pretpostavke za djelotvornu sinergiju operacije ISAF i operacije koalicijskih snaga Enduring Freedom.
Iskazana je podrška novoizabranim iračkim vlastima i potvrđeno sudjelovanju u obuci iračkih snaga sigurnosti koju će provoditi NATO.
Saveznici su potvrdili predanost u stabilizaciji i izgradnji multietničkog Balkana s naglaskom na daljnju prisutnost na Kosovu u sklopu mandata Vijeća sigurnosti UN.
Iskazana je volja za snažnijim razvojem strategijskog partnerstva s ostalim međunarodnim organizacijama, poglavito UN i EU, u cilju ostvarivanja globalne sigurnosti i zaštite zajedničkih interesa.
Pozdravljeni su rezultati izbora u Ukrajini i podržana namjera za njenim učvršćivanjem u euro-atlantskoj zajednici.
Čelnici država još jednom su iskazali predanost jačanju uloge NATO-a kao foruma za strategijske i političke konzultacije i esencijalnog foruma za savjetovanje Europe i Sjeverne Amerike.
28.-29. lipnja 2004. Istambul
Istambulski samit, prije svega, označio je konsolidaciju Saveza nakon kontroverzi vezanih za pokretanja rata u Iraku u kojem su sudjelovale neke od članica predvođene SAD-om. Na Istambulskom samitu donesena je odluka o širenju operacije ISAF u Afganistanu uključujući uspostavu novih Provincijskih timova za rekonstrukciju (PRT). Odlučeno je o završetku, pozitivno ocjenjene, operacije SFOR u Bosni i Hercegovini i pozdravljeno njeno preuzimanje od strane Europske Unije u sklopu aranžmana Berlin plus dogovorenog između dviju organizacija, a koji omogućava EU korištenje kapaciteta NATO-a.
Potvrđeno je kako je snažno prisustvo u operaciji KFOR garancija za dostizanje sigurnosti i normalizacije na Kosovu.
Odlučeno je o pojačanje angažmana u operaciji Active Endeavour na Mediteranu u cilju borbe s terorizmom i prijetnjom proliferacije oružja za masovno uništenje.
Donesena je odluka o ponudi iračkoj vladi za obuku i izobrazbu iračkih snaga sigurnosti.
Najvljena je daljnja transformacija vojnih sposobnosti u cilju modernizacije, djelotvornosti i mobilnosti za provedbu punog opsega zadaća Saveza.
Ponovno je potvrđeno kako vrata Saveza ostaju otvorena za nove članice, a Hrvatska, Makedonija i Albanija su ohrabrene da nastave sa započetim reformama u pravcu punopravnog članstva.
Na samitu su poduzeti koraci za daljnje snaženje euro-atlantskog partnerstva uz naročito usmjerenje na suradnju s partnerima u strategijski važnoj regiji Kavkaza i Središnje Azije. Slijedom toga, pokrenuta je Istambulska inicijativa za suradnju.
20. - 21. studenog 2002. Prag
Praški samit je prvi sastanak šefova država Saveza u glavnom gradu koji je tijekom Hladnog rata bio s druge strane «Željezne zavjese». Na njemu je sedam tranzicijskih država dobilo poziv za članstvo: Litva, Latvija, Estonija, Slovačka, Slovenija, Rumunjska i Bugarska što je najveće proširenje Saveza u njegovoj povijesti. Događaji 11. rujna 2001. bili su podloga sveobuhvatnom preoblikovanju Alijanse koja se morala suočiti s prijetnjama bitno različitim od dotadašnje uloge. Savez je iz obrambenog prerastao u sigurnosni što uključuje nošenje s daleko širim spektrom prijetnji.
Na samitu je odobren NATO-ov novi strategijski koncept i paket mjera u pravcu ojačavanja sposobnosti za nošenje s prijetnjama uključujući one terorizma i proliferacije oružja za masovno uništenje uz zadržavanje kapaciteta za kolektivnu obranu sukladno članku 5. Transformacija vojnih sposobnosti uključuje nekoliko bitnih sastavnica: 1. stvaranje NATO snaga za odgovor (NRF), suvremenih, prilagodljivih, interoperabilnih snaga brzo rasporedivih bilo gdje po svijetu. 2. transformaciju zapovjedne strukture NATO-a prilagođenu novim zadaćama Saveza sastavljenu od dva strateška zapovjedništva od kojih jedno za operacije i drugo funkcionalno. Uz njih transformirana su i sva taktička zapovjedništva 3. donošenje Obveze praških sposobnosti kao dijela napora za poboljšanjem identificiranih deficitarnih sposobnosti i proces specijaliziranja partnera za različite zadaće. 4. prihvaćanje pet inicijativa za obranu od oružja za masovno uništavanje. Uz ove proveden je i niz drugih reformi u funkcionalnom i doktrinarnom smislu.
Pohvaljene su ohrabrujuće reforme koje je Republika Hrvatska provela, te je naznačeno kako će u budućnosti biti razmotreno njeno pozivanje u članstvo. Pohvaljene su i preostale dvije članice MAP-a Albanija i Makedonija, a MAP označen kao uspješni instrument za dostizanje interoperabilnosti.
Osnažena je uloga Partnerstvo za mir i dan veći značaj Euro-atlantskom partnerskom vijeću. Čelnici država ponovno su potvrdili očuvanje teritorijalnog integriteta i suvereniteta svih zemalja Jugoistočne Europe, regije od strateškog značaja za NATO, u kojoj Savez provodi operacije SFOR i KFOR.
NATO je odlučio preuzeti odgovornost u odabranim djelovima Afganistana provodeći operaciju ISAF.
23. - 24. travnja 1999. Washington
Washingtonski samit, ujedno i proslava pedeset godina uspješnog postojanja Saveza, imao je za cilj trasiranje nove uloge Sjevernoatlantskog saveza u 21. stoljeću dokazujući kako on ima svrhu i nakon Hladnog rata kao ključni subjekt euro-atlantske sigurnosti.
Samit se odvijao za trajanja operacije «Allied Force», zračne kampanje protiv Savezne Republike Jugoslavije pokrenute zbog etničkog čišćenja na Kosovu, koja je bila prva borbena operacija NATO-a u njegovoj povijesti, koja se pritom provodila izvan teritorija država članica. Time je Savez proveo prvu operaciju humanitarnog intervencionizma i dao si globalni legitimitet za provedbu operacija izvan članka 5.
Na smitu su tri države, nekadašnje članice Varšavskog ugovora primljene u članstvo: Poljska, Češka i Mađarska.
Čelnici država donjeli su Novi strategijski koncept, njime NATO postaje sposoban za niz novih zadaća kao što su upravljanje krizama i operacije odgovora na krize.
Uspostavljen je program Akcijskog plana za članstvo (MAP) koji će predstavljati glavni instrument za prilagodbu zemalja aspiranata u procesu širenja saveza. Pokrenute su inicijative za Europski sigurnosni i obrambeni identitet (ESDI) i Inicijativa obrambenih sposobnosti koja definira nužno potrebne sposobnosti za provedbu združenih multinacionalnih operacija u budućnosti. Partnerstvo za mir dobilo je niz inicijativa kojim je njegov značaj uzdignut na višu razinu.
Šefovi država potpisali su i Washingtonsku deklaraciju kojom kao temeljna smjernice NATO-a označavaju promoviranje mira, stabilnosti i slobode, Povelje UN-a i ulogu vitalne poveznice između Sjeverne Amerike i Europe.
8. - 9. srpnja 1997. Madrid
Sastanak na vrhu održan u Madridu, u lipnju 1997., obilježio je završetak velikih NATO-ovih inicijativa koje su poduzete tijekom prethodnih pet do šest godina. No, u isto vrijeme označio je i prijelaz u slijedeću zahtjevnu fazu NATO-ovog razvoja, u kojoj se uvode nove strukture i inicijative. Stoga je zadaća NATO-ovog vodstva u Madridu bila učvršćivanje ključnih načela NATO-ove politike, kako bi se osigurala njihova cjelovitost i usklađenost.
Na Madridskom samitu, jačina NATO-ove odlučnosti u vanjskim i unutarnjim promjenama pokazala se u većem broju jasno određenih i dalekosežnih mjera u svim ključnim područjima: početak pregovora o pristupanju novih država članica i prihvaćanje politike “otvorenih vrata” u pogledu budućih pristupanja NATO-u, proširivanja Partnerstva za mir i uspostava novog foruma za poboljšanje suradnje u EAPC-a, okretanje nove stranice u odnosima s Rusijom, šire partnerstvo s Ukrajinom, jačanje dijaloga s mediteranskim zemljama, napredak s obzirom na Europski sigurnosni i obrambeni identitet unutar NATO-a te promjene u zapovjednoj strukturi Saveza.
10. – 11. siječnja 1994. Brisel
Na sastanku na vrhu Sjeverno-atlantskog vijeća u Briselu NATO je pokrenuo novu veliku inicijativu za povećanje sigurnosti i stabilnosti u cijeloj Europi i Euroaziji. Upućen je poziv članicama NACC-a i drugim državama da se uključe u novi dalekosežni program suradnje s NATO-om nazvan Parnerstvo za mir (PfP). Inicijativa Partnerstvo za mir zamišljena je kao ključni čimbenik sigurnosti na Euro-atlantskom području. Poziv za uključenje u Partnerstvo za mir upućen je svim državama članicama Sjeverno-atlantskog vijeća za suradnju (NACC).
Objavljeno je kako će Savez biti otvoren za prijem novih članica iz tranzicijskih zemalja.
Na samitu je prihvaćen koncept Multinacionalnih združenih snaga za zadaću (CJTF) kao doprinos razvoju vojnih sposobnosti sukladno zadaćama za brzo reagiranje.
8. studenog 1991. Rim
Rimski samit održan je u uvjetima nestanka bipolarne podjele svijeta i u novoj sigurnosnoj arhitekturi Europe usljed demokratskih promjena u zemljama Srednje i Istočne Europe i nestanka Varšavskog ugovora. NATO postaje jedna od glavnih organizacija za uspostavu partnerstva između donedavnih hladnoratovskih suparnika, u tu svrhu osnovano je Sjeverno-atlantsko vijeće za suradnju (NACC). Ohrabreno je i snažnije povezivanje NATO-a s ostalim globalnim i regionalnim organizacijama kao što su Ujedinjeni narodi, Konferencija o europskoj sigurnosti i suradnji, Europska zajednica, Zapadnoeuropska unija i Vijeće Europe u cilju promoviranja suradnje, demokracije, ljudskih prava i slobodnog tržišta.
Na samitu je donesen novi strategijski koncept prilagođen promjenama u strateškom okružju, temelj su mu dijalog, suradnja i kolektivna obrana u kojoj je potrebno zadržati djelotvornu kombinaciju konvencionalnog i nuklearnog naoružanja uz poboljšanje strukture snaga Saveza. Usvojene su odluke o radiklanom smanjenju nuklearnih kapaciteta, a kao garancija sigurnosti podržani su ugovori o razoružanju i provedbi nadzora naoružanja, a prepoznata je i opasnost od proliferacije oružja za masovno uništavanje.
Zbog zbivanja na prostoru bivše SFRJ saveznici su usvojili koncept prevencije i upravljanja krizom kao sastavni dio zadaća organizacije.